Doc. dr. Mirza Buljubašić govornik na plenarnoj sesiji konferencije Europskog kriminološkog udruženja
Doc. dr. Mirza Buljubašić učestvovao je na 26. godišnjoj konferenciji Europskog kriminološkog društva, #Eurocrim2026, održanoj od 9. do 12. septembra 2026. godine u Varšavi. Konferencija je održana pod nazivom „Frontiers of Criminology“, na Univerzitetu u Varšavi, a Mirza je ujedno i u ulozi člana Izvršnog odbora Europskog kriminološkog udruženja. Buljubašić je bio jedan od govornika plenarnog okruglog stola „European Entanglements in Atrocity Crimes and Transitional Justice: A Dialogue?“. Uz njega su učestvovali Alette Smeulers, Joachim Savelsberg, Annika van Baar i Valeria Vegh Weis, a razgovor je moderirao Stephan Parmentier. Rasprava je bila posvećena historijskoj, političkoj, pravnoj i ekonomskoj povezanosti europskih država i institucija s masovnim zločinima i procesima tranzicijske pravde. U svom izlaganju povezao je lična iskustva rata i poraća s istraživanjima pravosudnih odgovora, izvršenja krivičnih sankcija, te međugeneracijskog prijenosa sjećanja na masovne zločine u Bosni i Hercegovini i regiji. Razmatrao je nesklad između kontinuiteta tih sjećanja i ograničenog ili neujednačenog utjecaja pravosudnih i drugih odgovora na zločine. Posebno se osvrnuo na glorifikaciju Ratka Mladića nakon njegove smrti te na trijumfalističke narative o počiniocima i zločinima, uključujući genocid. Naglasak je bio i na mogućnosti preispitivanja naslijeđenih narativa, umjesto posmatranja međugeneracijskog prijenosa kao neizbježnog ponavljanja prošlosti. U okviru plenarnog razgovora razmatrano je šta društva koja se danas suočavaju s masovnim zločinima mogu naučiti iz iskustava Bosne i Hercegovine i regije. Posebna pažnja posvećena je učenju iz ograničenja i manje uspješnih odgovora tranzicijske pravde, uz uvažavanje postignuća pravosudnih institucija i razlika između pojedinih društvenih i historijskih konteksta. Zajedno s Barborom Holá, Buljubašić je predstavio i rad „Beyond the Courtroom: Local Attitudes and Impacts of the ICTY in the Former Yugoslavia“, sistematski pregled koji obuhvata 112 empirijskih studija objavljenih od 1993. do 2024. godine. Rad analizira stavove prema Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju i njegove društvene učinke, uključujući pravne reforme, pomirenje i politike sjećanja. Nalazi upućuju na nijansirano ali osporavano naslijeđe Tribunala: doprinos dokumentovanju zločina i institucionalnim reformama nije praćen jednakim stepenom društvenog prihvatanja, dok su stavove snažno oblikovali etnički identiteti, politički narativi i medijsko predstavljanje, ali su pojedine studije istakle i važnost drugih faktora kao što je obrazovanje, urbano-ruralno, aktivizam itd. Pregled je dio projekta „Transitional Punishment: Moderating Legacies of Mass Atrocities? A Case Study of Bosnia and Herzegovina and Czechia“, koji vodi Barbora Holá uz podršku Nizozemskog istraživačkog vijeća (NWO), kroz program VIDI. Projekt istražuje kako se naslijeđe masovnih zločina prenosi između generacija i kakvu ulogu u tome imaju suđenja, lustracija i drugi odgovori tranzicijske pravde. U njegovom središtu su iskustva Bosne i Hercegovine i Češke. Buljubašić je također predsjedavao sesijom „Extended impact: Beyond International Criminal Justice“. S Draganom Derlić, gostujućom profesoricom iz Sjedinjenih Američkih Država na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, predstavio je i nacrt komparativnog anketnog istraživanja. Planirano istraživanje usmjereno je na stavove studenata krivičnog pravosuđa i kriminologije u Bosni i Hercegovini i Sjedinjenim Američkim Državama prema sankcijama u zajednici. Anketom će se ispitivati razumijevanje svrhe kažnjavanja, procjene strogosti, legitimnosti i učinkovitosti sankcija te podrška alternativama zatvoru. Predstavljeni su istraživački nacrt i planirani instrument, dok prikupljanje podataka tek predstoji. Buljubašić je učestvovao i na regionalnom okruglom stolu o kaznenoj politici i naslijeđu Jugoslavije, koji je vodila Milena Milićević. U razgovoru s kolegicama i kolegama iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije razmatrani su različiti pravci razvoja kaznenih politika, prakse odmjeravanja kazni i izvršenja sankcija. Rasprava je otvorila pitanje kako elementi zajedničke „jugoslavenske kaznene kulture“ opstaju u različitim oblicima, uprkos promjenama i razlikama između savremenih nacionalnih sistema. Učešće na konferenciji omogućilo je predstavljanje istraživanja i razmjenu ideja o međunarodnom krivičnom pravosuđu, međugeneracijskim posljedicama zločina i komparativnoj penologiji. Naredna, 27. godišnja konferencija Evropskog kriminološkog društva, najavljena je za period od 15. do 18. septembra 2027. godine u Skoplju, u Sjevernoj Makedoniji.
Comments